PSIHIČKA OPTEREĆENJA – STRES I MOBBINGLidija Loborec - 21.11.2008 14:13:24
Pod psihičkim opterećenjem podrazumijeva se cjelokupnost utjecaja koji iz radne okoline djeluju na zaposlenu osobu. Organizacija rada, radna okolina, ali i socijalni odnosi mogu značajno utjecati na psihička opterećenja zaposlenih. Individualno i neposredno djelovanje ovih opterećenja predstavlja određene psihičke zahtjeve na osobe koje su im izložene.To se odražava na pažnju, prisutnost, misaoni učinak, pamćenje, osjećaje i osjetljivost. Psihički činitelji, koji pri obavljanju poslova pospješuju dobro raspoloženje su pohvala priznanje, naizmjenični rad, fleksibilnost radnog vremena, premije, mogućnost odlučivanja i sudjelovanja u odlučivanju, ugodna okolina i dobra radna atmosfera. Priloženi dokumenti
(za skidanje na Vaše računalo, pritisnite desnu tipku miša i odaberite 'Save link as...', 'Save target as...' ili slično, ovisno o pregledniku koji koristite.) ZAŠTO JE POTREBAN SUSTAV OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD NA SIGURAN NAČIN U PODUZEĆU?Lidija Loborec - 8.10.2008 18:16:40
Nakon sudjelovanja na Okruglom stolu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu 2008.g. donosimo stav Ergonomike o temi provođenja osposobljavanja zaposlenih za rad na siguran način koji je u najvećem dijelu prihvaćen kao zaključak skupa. Zašto je potreban sustav osposobljavanja za rad na siguran način u poduzeću? Iako se u Zakonu o zaštiti na radu i pratećim podzakonskim aktima na temu osposobljavanja za rad na siguran način spominju samo «plan i program» osposobljavanja, zapravo se radi o «sustavu osposobljavanja za rad na siguran način». Da bi osposobljavanje postiglo krajnji cilj potrebno je postupak osposobljavanja u poduzeću definirati na način da bude jasan svim sudionicima te da je utvrđen pravilan redoslijed osposobljavanja. Taj način obuhvaća organizacijski oblik i metodologiju osposobljavanja, etape osposobljavanja, programske smjernice i razine programa koji se primjenjuju, sudionike osposobljavanja, didaktički oblikovane medije preko kojih se prenose sadržaji osposobljavanja, način provjere osposobljenosti i materijalne dokaze o osposobljenosti. Postići da radnik bude svjestan rizika koji se javljaju pri radu, da bude motiviran za čuvanje vlastitog života i zdravlja, te za čuvanje sredstava koja su mu povjerena za rad – zadatak je koji zahtijeva mnogo zalaganja, strpljivosti i upornosti. Zapravo to je trajan zadatak ako poslovodstvo poduzeća vodi računa o ekonomičnosti poslovanja na dulje staze i želi sačuvati radnu sposobnost svojih radnika. Na poslovodstvu je da odluči hoće li u poduzeću razvijati kulturu rada i pozitivne stavove svih zaposlenih prema sigurnom načinu rada; kako onih starijih koji će morati mijenjati ranije loše navike, tako i kod novih, mladih koji moraju već na početku naviknuti na pravilan način rada. Upravo to je razlog zbog kojeg treba osposobljavanje za rad na siguran način sustavno provoditi, a sustav obuhvaća sve kategorije zaposlenih – od predsjednika Uprave do izvršitelja najjednostavnijih poslova. Priloženi dokumenti
(za skidanje na Vaše računalo, pritisnite desnu tipku miša i odaberite 'Save link as...', 'Save target as...' ili slično, ovisno o pregledniku koji koristite.) USKLAĐIVANJE PROPISA REPUBLIKE HRVATSKE S DIREKTIVAMA EUROPSKE UNIJE – ISKUSTVA U PRAKSILidija Loborec - 3.10.2008 11:47:41
mag. sig. Lidija Loborec Rezo, dipl. ing., viša savjetnica Ergonomike d.o.o. ZagrebUVOD "Čovjek, kao najvažniji i najdragocjeniji čimbenik proizvodnje, zaslužuje svestranu pažnju. Zato mu treba stvoriti takve uvjete za rad da u toku radnog staža: očuva svoje zdravlje i radnu sposobnost; postigne maksimalan efekt rada u odnosu na utrošeno radno vrijeme i uloženu energiju; razvije svoje fizičke i mentalne sposobnosti i stalno se zanima za prosperitet poduzeća u kojem radi; bude zadovoljan u toku rada i izvan radnog vremena. Na medicini rada je da u okviru svoje djelatnosti doprinese ostvarenju tog velikog zadatka" Ovo je citat akademika dr. Andrije Štampara, osnivača Škole narodnog zdravlja u Zagrebu, iz uvoda u drugog izdanja njegove knjige Medicina rada, tiskane 1966. godine. Nakon 62 godine dolaze do nas slični tekstovi, ali ovaj put iz Europske unije čije su se članice suglasile o potrebi promicanja boljih radnih uvjeta i boljeg standarda života radnika u uvjerenju da će takvo usmjerenje doprinijeti njihovoj većoj motiviranosti i boljim radnim rezultatima u funkciji snaženja zajedničkog tržišta. Dakle, trebali bismo obnoviti davno naučeno gradivo koje smo prelaskom u novo političko i gospodarsko uređenje vrlo brzo zaboravili. Period pretvorbe društvenog vlasništva u privatno naprosto je pomeo način razmišljanja pokojnog dr. Štampara i radnici su naprosto pretvoreni u brzo potrošnu robu za koju novopečeni vlasnici privatiziranih poduzeća nisu namjeravali odvajati nikakva sredstva osim minimalnih plaća, a vrlo često te plaće nisu stizale na vrijeme ili uopće. U tom periodu je velik broj novih poslodavaca dobivao napadaje bijesa na spomen pojma «zaštita na radu» spominjući pri tom kako «jugonostalgičari» žele na mala vrata vratiti mrak socijalizma. Provedba propisa lomila se na kadrovski nedovoljno ekipiranoj, neopremljenoj i ponižavajuće plaćenoj Inspekciji rada, na nefunkcioniranju sudstva i na cvatućem nepotizmu. Priloženi dokumenti
(za skidanje na Vaše računalo, pritisnite desnu tipku miša i odaberite 'Save link as...', 'Save target as...' ili slično, ovisno o pregledniku koji koristite.) DRUŠTVENO ODGOVORNO UPRAVLJANJE SIGURNOŠĆU I ZAŠTITOM ZDRAVLJA DJECEAna Šijaković - 1.10.2008 11:43:52
SAŽETAKJedan od najvažnijih zadataka društveno odgovornog upravljanja sigurnošću i zaštitom zdravlja je sprečavanje stradavanja i nesreća djece. Briga za djecu, kao osoba koje bi trebale stvarati budućnost društva u cjelini, predstavlja društvenu odgovornost svakog pojedinca. Sprečavanje nesreća kod djece postaje jedan od glavnih zadataka u unapređivanju i zaštiti sigurnosti dječjeg života, predstavlja društvenu odgovornost tj. odgovornost svih nas. U Konvenciji o pravima djeteta u članku 24. definirana je odredba da "svako dijete i njegovi roditelji imaju pravo na informaciju i edukaciju o sprječavanju nesreća". Preventivno sprečavanje nesreća zahtijeva više nego samo znanje, prevencija treba postati društvena navika. UVOD Sagledavajući moguće utjecaje primjene suvremenih tehničkih rješenja i tehnoloških procesa, dolazi se do saznanja da je 21. stoljeće doseglo prijelomnu točku razvitka kada znanstveno-tehnički napredak mora pratiti odgovarajuća društvena svijest za postizanje društvene odgovornosti u svrhu očuvanja prirodnih bogatstava i kulturnih vrijednosti. Prirodne katastrofe, globalne klimatske promjene, produbljivanje jaza između bogatih i siromašnih, devijantne promjene društvenog ponašanja, prinuđuju nas da se kao proizvođači, potrošači ali i građani (civilno društvo) ponašamo društveno odgovornije kako lokalno tako i globalno. Društvena odgovornost predstavlja predanost poslovnog i civilnog društva promoviranju dobrih primjera cjeloživotnog učenja i održivom ekonomskom razvoju kojom će se doprinositi sigurnom i zdravom životu pojedinaca i zaposlenika, njihovih obitelji, lokalnoj zajednici i društvu u cjelini. Strategija društvene odgovornosti je očigledna korist i pozitivan doprinos kvaliteti života i općem zadovoljstvu društva. Svaki pojedinac zasigurno posjeduje sve vještine koje očekuju od odgovornog stanovnika Zemlje, koji živi danas i sada, na način da probleme rješava odmah, a ne da ih ostavlja budućim generacijama. Dobrovoljni angažman i opredjeljenost svakog pojedinca je investicija u našu budućnost i ne dopušta društvenu isključenost. Društveno odgovorno upravljanje sigurnošću i zaštitom zdravlja sastavni je dio društvene odgovornog poslovanja i ponašanja privrednih i društvenih subjekata uz nedostatnu brigu za civilni sektor. U suštini društvena odgovornost kroz socijalnu odgovornost i dobrovoljnost u opredjeljenosti za sigurnost i zaštitu zdravlja koja prelazi propisane (i nepropisane) zakonske zahtjeve, nastoji povećati standarde društvenog razvoja i poštivanja ljudskih prava. Rad ukazuje na problem nedovoljnog upravljanja sigurnošću te zaštitom zdravlja i života djece. Upravo nedostatak osviještenosti pučanstva o društveno odgovornom ponašanju i kulturi sigurnosti u svrhu sprečavanja nesreća i stradavanja djece, usmjerava ovaj rad prema onima koji su u stalnom kontaktu s djecom i koji su izravno odgovorni za njihovu sigurnost – od roditelja, odgajatelja i nastavnika – do trenera i liječnika. Priloženi dokumenti
(za skidanje na Vaše računalo, pritisnite desnu tipku miša i odaberite 'Save link as...', 'Save target as...' ili slično, ovisno o pregledniku koji koristite.) PRIMJENA U PRAKSI ERGORISK METODE ZA IZRADU PROCJENE RIZIKALidija Loborec - 23.9.2008 11:39:38
mag. sig. Lidija Loborec Rezo, dipl. ing., viša savjetnica Ergonomike d.o.o. ZgbUVOD Procjena rizika je temeljni akt za provedbu zaštite na radu u većini Europskih zemalja. Ona se izrađuje na osnovi direktive EEZ-a br. 391/89 o provođenju mjera za poboljšanje sigurnosti pri radu i zaštite zdravlja radnika. Po donošenju direktive, Savjetodavni odbor za sigurnost, higijenu i zaštitu zdravlja na radu osnovao je 1993. god. "Ad hoc" grupu stručnjaka sa zadaćom da izradi i predloži radnu metodu za izradu procjene rizika. Taj dokument pod naslovom "Promemorija o procjeni profesionalnih rizika" predočen je i prihvaćen na Europskoj Komisiji ( "European Commission, Directorate-General V ") . Od zemalja članica zahtijeva se da taj dokument (uputu) uzmu u obzir, shodno ispunjavanju obveza o podršci izrade procjeni rizika na radnom mjestu u skladu s gore navedenom smjernicom. Prijedlog savjetodavnog odbora bio je da se sadržaj ovog dokumenta provjeri nakon tri godine od objavljivanja u Službenom listu Europske unije, kako bi se u zemljama - članicama mogao preraditi u skladu s postignutim saznanjima na temelju praktične primjene na radnim mjestima. Većina europskih zemalja je na temelju tog dokumenta, počela primjenjivati i prilagođavati metode i postupke izrade procjene rizika u skladu s vlastitim promišljanjima i nacionalnim propisima i praksom. Hrvatska je Zakonom o zaštiti na radu (NN br. 59 / 1996) propisala poslodavcima obvezu izrade procjene opasnosti, a Pravilnikom o izradi procjene opasnosti, (NN br. 48 / 1997) propisani su uvjeti koje moraju ispunjavati poslodavci te ovlaštene organizacije pri izradi procjene opasnosti, način izrade procjene opasnosti, sadržaji obuhvaćeni procjenom te podaci na kojima se procjena mora temeljiti. Pravilnik navodi da se za izradu procjene opasnosti primjenjuju hrvatske metode ili (u njihovom nedostatku) u svijetu prihvaćene metode kao što su AUVA, BG, OZEPA, SME, WKO i dr, a pri izradi procjene opasnosti za postrojenja i pogone u kojima se proizvode, prerađuju, koriste ili skladište opasne radne tvari u količinama većim od onih utvrđenih u Prilogu Pravilnika koriste se metode FMEA, HAZOP, SWIFT, "Što-ako", "Stablo pogrešaka", "Stablo događaja" i dr. U proteklom desetljeću od donošenja Pravilnika o izradi procjene opasnosti nije izrađena hrvatska metoda koja bi u praksi mogla nadomjestiti navedene strane metode, a od tih stranih najviše se koriste AUFA, BG, WKO i SME («Small and Medium Enterprises» - metoda namijenjena malim i srednjim poduzećima). Nakon primjene u praksi različitih metoda, stručni tim "Ergonomike" je došao do zaključka da metode razvijene u Republici Austriji (AUVA; WKO, OZEPA) ili u Republici Njemačkoj BG (die Berufsgenossenschaften) te SME (metoda EU za mala i srednja poduzeća) ne mogu u potpunosti odgovoriti specifičnim zahtjevima u uvjetima hrvatskog gospodarstva, koje je prolazilo i još uvijek se nalazi u periodu tranzicije. Razlog tome uvelike leži u tome što su sustavi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a naročito sustava nadzora nad provedbom mjera zaštite na radu u Hrvatskoj potpuno različiti od takvih sustava u zemljama Europske unije. Posljedice pretvorbe, razina kulture zaštite na radu kod većine poslodavaca, ali i radnika, nedostatan nadzor državnog inspektorata nad radom ovlaštenih poduzeća za izradu procjena rizika, nedostatak pouzdanih statističkih podataka uslijed promjena u nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i niz drugih okolnosti zahtijevaju da se procjenom rizika vrlo detaljno utvrdi stanje zaštite u svim segmentima od organizacije, tehnologije, sredstava rada i postupaka, da se navedu konkretne posljedice s težinom i vjerojatnosti nastanka, rangiraju rizici, te da se daju konkretni prijedlozi za poboljšanja s prioritetima poduzimanja mjera. Bilo je nužno razviti prikladnu metodu koja će uz uvažavanje navedenih specifičnosti slijediti sadržaj dokumenta Europske komisije, ali jednako tako i Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o izradi procjene opasnosti (usklađenih sa direktivom EU). Cijeli tekst pročitajte u priloženom dokumentu. Priloženi dokumenti
(za skidanje na Vaše računalo, pritisnite desnu tipku miša i odaberite 'Save link as...', 'Save target as...' ili slično, ovisno o pregledniku koji koristite.) VJEŠTAČENJE U ZAŠTITI NA RADUAna Šijaković - 17.9.2008 15:43:18
Članak je objavljen u časopisu Sigurnost, 50 (2) 173 - 176 (2008)Vještak je fizička ili pravna osoba pozvana rješenjem suda da na definiranu okolnost vještačenja da svoj nalaz i mišljenje. Način utvrđivanja uvjeta za obavljanje poslova sudskog vještačenja, njihova prava i dužnosti utvrđeni su Zakonom o sudovima (N.N., br. 3/94., 129/00.) i Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima (N.N., br. 21/98.). Stupanjem na snagu Pravilnika o stalnim sudskim vještacima utvrđeno je kako kandidati za stalne sudske vještake uz ostale propisane uvjete moraju pribaviti mišljenje odgovarajuće strukovne udruge o sposobnosti i kompetentnosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka. Edukaciju kandidata za stalne sudske vještake u Republici Hrvatskoj obavljaju dvije strukovne udruge, Hrvatska strukovna udruga eksperata i sudskih vještaka i Hrvatsko društvo sudskih vještaka. Stalni sudski vještaci stručni su svjedoci suda. Oni raspolažu stručnim znanjima kojima sud ne raspolaže. Stoga je njihovo stručno svjedočenje pomoć u utvrđivanju stvarnog činjeničnog stanja. Vještačenje može naložiti sud ili upravno tijelo zbog utvrđenja stvarnog činjeničnog stanja od nepristrane stručne osobe te je sastavni dio dokaznog postupka. Priloženi dokumenti
(za skidanje na Vaše računalo, pritisnite desnu tipku miša i odaberite 'Save link as...', 'Save target as...' ili slično, ovisno o pregledniku koji koristite.) |
||