PSIHIČKA OPTEREĆENJA – STRES I MOBBING

Lidija Loborec - 21.11.2008 14:13:24

Pod psihičkim opterećenjem podrazumijeva se cjelokupnost utjecaja koji iz radne okoline djeluju na zaposlenu osobu. Organizacija rada, radna okolina, ali i socijalni odnosi mogu značajno utjecati na psihička opterećenja zaposlenih. Individualno i neposredno djelovanje ovih opterećenja predstavlja određene psihičke zahtjeve na osobe koje su im izložene.

To se odražava na pažnju, prisutnost, misaoni učinak, pamćenje, osjećaje i osjetljivost. Psihički činitelji, koji pri obavljanju poslova pospješuju dobro raspoloženje su pohvala priznanje, naizmjenični rad, fleksibilnost radnog vremena, premije, mogućnost odlučivanja i sudjelovanja u odlučivanju, ugodna okolina i dobra radna atmosfera.

Čimbenici koji sputavaju zaposlenu osobu su stalna napetost, vremenski tjesnaci, izoliranost, konflikti, mobbing i nelagodna radna atmosfera.

Svi čimbenici psihičkih opterećenja mogu proizići iz:

socijalnih odnosa
radnih zadaća (sadržaja poslova)
organizacije rada
radne okoline.

Socijalni odnosi

Čovjek kao socijalno biće traži kontakte i komunikaciju također i kad je zaposlen, dakle pri radu. Ovu potrebu on ne može zadovoljiti na izoliranim radnim mjestima. Ali i stalni socijalni kontakti kao što su primjerice, poslovi na šalterima, reklamacijama ili u Call – centrima, mogu negativno utjecati na dobro psihičko stanje radnika. Isto tako, na psihičko raspoloženje može se negativno odraziti osjećaj zaposlenih da su za vrijeme rada pod stalnom kontrolom.

Radna atmosfera

Daljnji aspekt socijalnih odnosa je i radna atmosfera. Ona opisuje vladajuću socijalnu strukturu i unutarnje personalne odnose. Obrasci ponašanja kroz organizacijska pravila, birokratizacija i strogo ponašanje po uputama i pravilima, upečatljivo se odražavaju na radnu atmosferu. Loša radna atmosfera može negativno utjecati na radno raspoloženje i prouzročiti stres ili pojačani psihički zamor.

Bitan sastavni dio radne atmosfere je također način komunikacije i ponašanje pretpostavljene osobe. Pozitivno i konstruktivno ponašanje pretpostavljenog motivira suradnike na aktivnost za postizanje ciljeva poduzeća, ili grupe. Rukovođenje ima uspjeha pretežno kroz komunikaciju.

Mobing (Mobbing)

Loša radna atmosfera i loše ponašanje pretpostavljenog mogu doprinijeti nastanku mobbinga. Mobbing stvara konflikte na radnom mjestu među kolegama ili među pretpostavljenima i zaposlenima, kod kojih je pogođena osoba podređena i sustavno napadana od jedne ili više osoba, često kroz dulje vrijeme i to sa ciljem ili s efektom isključenja iz radnog odnosa. Takvi napadi stvaraju osjećaj diskriminacije.

Znaci mobbinga:

odnosi se na određenu osobu ili grupu
napada se dostojanstvo osobe ili grupe
odvija se redovito ciljano i sistematski kroz dulji vremenski period

Konflikti se teško mogu izbjeći. Hoće li oni eskalirati, često ovisi o osobinama pretpostavljene osobe.

Znakovi stresa pri radu po kojima prepoznajemo da smo mi ili drugi ljudi pod stresom mogu se svrstati u dvije razine:

1. osobna razina koja se manifestira

promjenama u ponašanju (pojačano konzumiranje alkohola, pušenja, nepažnja pri radu – sklonost ozljeđivanju, nasilje, pojačanje/slabljenje apetita)
kognitivnim i emocionalnim smetnjama (teškoće sa spavanjem, seksualne teškoće, slabija koncentracija, pamćenje i motivacija za rad, promjene raspoloženja, teškoće u odnosima s drugim ljudima – na poslu i u obitelji),
tjelesnim/zdravstvenim smetnjama (glavobolje, srčane bolesti, visok krvni pritisak, napetost u prsima, vratu, leđima, probavne smetnje i dr.);

2. organizacijska razina koja se manifestira:

izostancima s posla, napuštanjem posla,
nepoštivanjem rokova i trajanja odmora,
smanjenjem produktivnosti, greškama u radu
smanjenjem zadovoljstava poslom, morala i «odanosti» poduzeću.

MJERE ZA SMANJENJE ILI SVLADAVANJE STRESA

Strategija ili načini suočavanja sa stresom svode se na tri postupka:

mijenjanje stresora, njegova tijeka, ishoda
prihvaćanje situacije kakva jest (jer je ne možemo izmijeniti; promatranje situacije u drugačijem svjetlu),
izbjegavanje izvora stresa

Koja će se strategija primijeniti ovisi o :

osobinama pojedinca (ličnost, znanje, iskustvo)
dimenzijama stresa
socijalnom okruženju (podrška ili otežavanje).

Stres na poslu može se ublažiti pravodobnim djelovanjem na:

osobnoj razini (samoopažanje vlastite izloženosti stresu i znakova stresa, stukturiranje vremena, postavljanje granica, promatranje, unutrašnjeg dijaloga, (samohrabrivanje, rekreacija i opuštanje)
organizacijskoj razini (ukidanje/smanjenje izvora stresa vezanih uz organizaciju),
radne uvjete (radni prostori i oprema primjereni vrsti poslova, optimalan broj osoba u prostoru, primjerena mikroklima, osvjetljenje, razina buke u prostoru sl.)
međuljudske odnose (na istoj ili različitim hijerarhijskim razinama).

Zainteresiranima dajemo uvid u program kongresa (priloženi dokument).

Priloženi dokumenti

(za skidanje na Vaše računalo, pritisnite desnu tipku miša i odaberite 'Save link as...', 'Save target as...' ili slično, ovisno o pregledniku koji koristite.)

147.17Kb - PDF